Došli smo do kraja zloglasne 2020., godine koju ćemo pamtiti po mnogočemu, uglavnom lošem. No, i takva nam je podarila nekoliko zanimljivih nebeskih zbivanja: ljetni komet NEOWISE, lijepu opoziciju Marsa i veliku konjunkciju Jupitera i Saturna u prosincu. Kakve nam je astronomske pojave pripremila 2021.?
Napomena: ovo nije cjelovit popis. Uvrštene su astronomske pojave koje će se razumno dobro vidjeti iz Europe i koje je moguće predvidjeti. Ako smo nešto izostavili, javite nam.
Prečaci: siječanj | veljača | ožujak | travanj | svibanj | lipanj | srpanj | kolovoz | rujan | listopad | studeni | prosinac
Siječanj
Već drugog dana nove godine Zemlja je u perihelu, točki u kojoj je najbliže Suncu. Česta je zabluda da godišnja doba ovise o udaljenosti Zemlje i Sunca, što očito nije točno budući da je Zemlja najbliže Suncu u siječnju, a najdalje od njega u srpnju. Godišnja doba uzrokuje nagib Zemljine osi rotacije, a više o tome doznajte ovdje.
Početkom prvog mjeseca u godini aktivan je meteorski roj Kvadrantida. Zbog mjesečine i njihove ne baš izdašne gustoće ne očekujemo dobru predstavu.
Jupiter i Saturn još uvijek su blizu nakon zalaska Sunca, ali vrlo nisko na jugozapadu. Vještiji promatrači u dobrim atmosferskim uvjetima na njih mogu obratiti pažnju 10. siječnja, kada će se ovim plinovitim divovima pridružiti i plahi Merkur. Četiri dana kasnije, 14. siječnja, blizu navedenih planeta proći će i Mjesec u obliku izuzetno tankog srpa. Bit će osvijetljen svega 2,5%, a svi skupa nalazit će se manje od 10° iznad jugozapadnog obzora. Čak i u dobrim vremenskim uvjetima bit će to izazov za promatrače.
Ubrzo potom Jupiter i Saturn izgubit će se u Sunčevom sjaju, no tko želi vidjeti Merkur moći će to 23. i 24. siječnja kada je najmanji planet Sunčeva sustava u najvećoj istočnoj elongaciji. To znači da je prividno najdalje od Sunca i može ga se relativno lako opaziti na sumračnom nebu, nisko na jugozapadu. Merkur nije lako uhvatiti, legenda kaže da ga nije vidio ni Kopernik, no autor ovih redaka može posvjedočiti da nije baš tako teško.
Također, 23. siječnja dalekozorom će se lako moći pronaći Uran, 2° ispod Marsa. Sedmi planet Sunčeva sustava na granici je vidljivosti golim okom. Teoretski ga je moguće opaziti bez ikakvih pomagala, u praksi za to ipak treba barem dalekozor.
Pun Mjesec je 28. siječnja, nadimak mu je “vučji Mjesec”.
Veljača
U veljači nema nekih posebnih astronomskih zbivanja. Mjesec je mlad i nevidljiv 11., a pun “snježni” 27. veljače.
Mjesec u prvoj četvrti 18. i 19. veljače “druži se” s Marsom i Plejadama (Vlašićima), poznatim otvorenim skupom u zviježđu Bika.
Ožujak
Između 2. i 7. ožujka crveni Mars prolazi blizu sedam sestrica Plejada, na nešto više od 2°.
Početkom ožujka planeti koje smo u siječnju ispratili s večernjeg pojavljuju se na jutarnjem nebu. Posebno će blizu biti Jupiter i Merkur, na manje od 20 lučnih minuta 4. i 5. ožujka, ali toliko nisko na jugoistoku da će ih biti gotovo nemoguće vidjeti.
Ožujak je sezona zodijačke svjetlosti. Nakon zalaska Sunca moguće je opaziti blijedi sjaj trokutastog oblika kako se uzdiže iznad zapadnog obzora duž ravnine ekliptike. Više o ovoj pojavi. Posebno će dobri uvjeti biti u prvoj polovici ožujka jer uvečer neće biti Mjeseca; mlađak je 13. ožujka.
Ekvinocij ili ravnodnevica stiže nam 20. ožujka u 10:37 (9:37 UTC). Taj trenutak označava astronomski ili kalendarski početak proljeća. Sunce toga dana izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu.
Pun Mjesec je 28. ožujka. Nakon toga večeri će ponovno biti tamne i moći će se vidjeti zodijačka svjetlost.
Travanj
Četvrti mjesec u godini označava početak sezone Mliječne staze. Naša galaksija lijepo se vidi u kasnim travanjskim noćima i pred svitanje, od Perzeja na sjeveru do Škorpiona na jugu.
Mlađak je na rasporedu 12., a “ružičasti” uštap 27. travnja i to u perigeju, nešto bliži i veći od prosječnog punog Mjeseca. Očekivana nuspojava je poplava “ružičastog supermjeseca” u medijima.
Oko 22. i 23. travnja aktivan je meteorski roj Lirida, ali dosta će ih pokvariti mjesečina.
Krajem travnja Venera se vraća na večernje nebo. Od 24. do 28. travnja bit će blizu Merkuru, ali izuzetno nisko na zapadu nakon zalaska Sunca.
26. i 27. travnja Mars je blizu otvorenog skupa M35 u Blizancima.
Svibanj
Meteorski roj Eta Akvarida aktivan je početkom mjeseca s maksimumom oko 6. i 7. svibnja. Mjesec neće smetati pa tko će biti dovoljno strpljiv moći će ponešto vidjeti.
Mlađak je 11. svibnja pa tko želi promatrati maglice, galaksije i našu Mliječnu stazu treba to planirati tih dana.
Venera, Merkur i vrlo tanak Mjesec vidjet će se zajedno na zapadnom-sjeverozapadnom nebu nakon zalaska Sunca 12. i 13. svibnja. Ubrzo potom, 16. svibnja, Merkur će biti u najvećoj istočnoj elongaciji i stoga u povoljnom položaju za promatranje. Bit će to najbolji dani za promatranje Merkura u cijeloj 2021. godini.
Pun Mjesec je 26. svibnja, najbliži Zemlji ove godine pa će to biti najveći godišnji “supermjesec”. Dogodit će se i pomrčina Mjeseca, ali neće biti vidljiva iz Europe. Mediji koji ne primijete tu činjenicu pisat će o “noći krvavog supermjeseca”.
Još jedna lijepa konjunkcija Merkura i Venere nisko na WNW nakon zalaska Sunca na rasporedu je 28. svibnja. Primaknut će se na pola stupnja.
Krajem svibnja Jupiter i Saturn plove jugoistočnim nebom prije zore.
Lipanj
Mlađak je 10. lipnja i donosi nam prstenastu pomrčinu Sunca. Iz Europe će se vidjeti samo kao djelomična, a iz naših krajeva gotovo i neće: Mjesec će za nas zakloniti samo sićušan dio Sunca, točnije 1,6%. Ova skromna pomrčina za nas počinje u 12:03, maksimum je u 12:38, a završava u 13:14.
Solsticij ili suncostaj stiže nam 21. lipnja u 5:32 (3:32 UTC). Astronomski počinje ljeto.
Lipanjski pun Mjesec treći je i posljednji perigejski uštap (“supermjesec”) u 2021. godini. Osvjetljavat će nam noć 24. lipnja te noć prije i kasnije.
Vrijedi spomenuti i da se u lipnju i srpnju ponekad mogu vidjeti noćni svijetleći oblaci. Lijepu predstavu takvih noktilucentnih oblaka imali smo u dva navrata 2020. godine, jednom na večernjem, a jednom na jutarnjem nebu. Više o njima ovdje.
Srpanj
Zemlja je u afelu (najdalje od Sunca) malo iza ponoći 6. srpnja.
Početkom srpnja Venera postaje sve vidljivija nakon zalaska Sunca. Prvo 2. srpnja prolazi kroz otvoreni skup M44 (“Košnicu”), a onda se 11. i 12. srpnja “druži” s Mjesecom i Marsom, nisko na WNW nakon zalaska Sunca.
Mlađak je 10., a pun Mjesec 24. srpnja.
Noći oko mlađaka dobre su za promatranje galaktičke jezgre, najsjajnijeg dijela Mliječne staze. U ovo doba godine lijepo se vidi na jugu iza 22 sata. Malo kasnije na jugoistoku se ponovno pojavljuju Jupiter i Saturn.
Krajem srpnja aktivni su Delta Akvaridi, ali mjesečina će se naći na putu.
Kolovoz
Osmi mjesec otvara planet s prstenovima. Saturn je 2. kolovoza u opoziciji, nasuprot Suncu na našem nebu i stoga u najpovoljnijem položaju za promatranje. Izlazi nakon zalaska Sunca i vidljiv je cijele noći. Društvo mu pravi Jupiter, 20-ak stupnjeva istočnije.
Mjesec je u fazi mlađaka 8. kolovoza i nekoliko noći prije i kasnije bit će odlične prilike za promatranje i fotografiranje Mliječne staze.
12. kolovoza na red dolaze Perzeidi. Oni su uvjerljivo najpopularniji pljusak meteora tijekom godine s nekih 60 do 100 meteora u satu. Maksimum im je u noći s 12. na 13. kolovoza. Mjesec će rano zaći i neće smetati.
Merkur i Mars bit će u vrlo tijesnoj konjunkciji 18. kolovoza, ali toliko nisko na zapadu nakon zalaska Sunca da se vjerojatno neće vidjeti.
Jupiter je u opoziciji 20., a Mjesec 22. kolovoza (što znači da je pun). Bit će to tzv. plavi Mjesec. Naime, definicija “plavog Mjeseca” kaže da to može biti drugi uštap u kalendarskom mjesecu, ali i treći u godišnjem dobu koje ih ima četiri. Ljeto 2021. imat će četiri uštapa, ovo je treći pa je stoga “plavi”. Neće biti doslovno plave boje, izgledat će kao i svaki drugi.
Rujan
Od početka rujna ponovno će se moći vidjeti zodijačka svjetlost, ovoga puta na jutarnjem nebu prije svitanja. Mlađak je 7. rujna pa će te noći biti povoljne za promatranje takvih blijedih nebeskih pojava, kao i maglica, galaksija i Mliječne staze.
Mjesec je pun 21. rujna. Bit će to “Žetveni Mjesec” (eng. Harvest Moon), odnosno uštap koji je najbliži rujanskom ekvinociju.
Jesen počinje 22. rujna u 21:21 (19:21 UTC).
Listopad
Mlađak je 6. listopada. Dan nakon toga vrhunac je aktivnosti meteora Drakonida.
Venera i Mjesec u lijepoj su konjunkciji 9. listopada nakon zalaska Sunca, nisko na jugozapadu.
Pun Mjesec je 20. listopada. Merkur je dobro vidljiv 25., ali na jutarnjem nebu. Venera je u najvećoj istočnoj elongaciji 29. listopada, što znači da je prividno najdalje od Sunca. Ipak, bit će dosta nisko na nebu.
Jupiter i Saturn lijepo su vidljivi tijekom jeseni, no također razmjerno nisko.
Studeni
Jedanaesti mjesec počinje tamnim noćima; mlađak je 4.11. Te noći je i maksimum meteora Taurida pa tko će imati volje i strpljenja…
U noći sa 17. na 18. studenog maksimum je Leonida, inače dobrog pljuska meteora, ali ove godine mjesečina će ih znatno pokvariti.
Mjesec je pun 19. studenog. Iste noći dogodit će se i gotovo potpuna pomrčina Mjeseca (97-postotna), ali neće biti vidljiva iz Hrvatske. Također, Mjesec će tada biti blizu apogeja pa će biti manji od prosječnog – tzv. “minimjesec”.
U posljednjim danima mjeseca Venera se približava Jupiteru i Saturnu na večernjem nebu.
Prosinac
Mlađak je 4. prosinca. Dogodit će se i potpuna pomrčina Sunca, ali vidljiva samo s Antarktike.
6. i 7. prosinca na večernjem nebu lijepo će se poredati Mjesec, Venera, Jupiter i Saturn.
U noći s 13. na 14. prosinca vrhunac je meteorskog roja Geminida. Po mnogima najbolji pljusak meteora ove će godine pokvariti mjesečina.
Mjesec je pun 19. prosinca i bit će blizu apogeja – “minimjesec”.
Zima počinje 21. prosinca u 16:59 (15:59 UTC).
I na kraju, u posljednjim danima godine vještiji promatrači moći će nisko na jugozapadu odmah nakon zalaska Sunca vidjeti četiri od pet golim okom vidljivih planeta: Merkur, Veneru, Jupiter i Saturn.
Neka nebo bude vedro da vidimo što više ovih prizora, a tko zna, možda nas nešto i iznenadi…
