Pred nama je još jedna godina, a s njom i zanimljive astronomske pojave. 2023. je nešto skromnija od prethodnih: nema potpunih pomrčina ni supertijesnih konjunkcija, dok se s kometima ionako nikad ne zna. Tu su neka simpatična grupiranja planeta, ljeto u znaku punog Mjeseca i Perzeida, jedna zanimljiva i zahtjevna okultacija… Imat će se što za vidjeti. Osim toga, Sunce će vjerojatno biti prilično aktivno pa nam možda i ono priredi štogod. Evo što nam donosi dvije tisuće dvadeset i treća.
Sva su vremena lokalna za Hrvatsku: UTC+1, odnosno UTC+2 kada je na snazi ljetno računanje vremena. Lokacija promatranja je Koprivnica (46° 09′ N 16° 49′ E), no sve ove pojave otprilike će se jednako vidjeti iz cijele Hrvatske.
Prečaci:
siječanj | veljača | ožujak | travanj | svibanj | lipanj | srpanj | kolovoz | rujan | listopad | studeni | prosinac
Istaknute pojave:
- Konjunkcija Venere i Saturna 22. siječnja (i Mjeseca 23. siječnja)
- Konjunkcija Mjeseca, Jupitera i Venere 22. veljače
- Konjunkcija Jupitera i Venere 1. i 2. ožujka
- Sjajna Venera u svibnju, lipnju i srpnju
- Konjunkcija Merkura, Venere, Marsa i Mjeseca u srpnju
- “Plavi Mjesec” u kolovozu
- Djelomična pomrčina Mjeseca 28. listopada
- Okultacija Venere 9. studenog na danjem nebu
Siječanj
U novu godinu uvode nas Mjesec i Mars. Naš prirodni satelit i susjedni Crveni planet susrest će se na noćnom nebu 3. siječnja. Dijelit će ih oko 38 lučnih minuta, nešto više od Mjesečevog prividnog promjera. Moći ćemo ih vidjeti visoko na nebu u večernjim satima.
Oko 4. siječnja aktivni su meteori Kvadrantidi. Dolaze iz zviježđa Volara, nedaleko od Velikog medvjeda. Relativno su brojni, ali ove će ih godine svojom svjetlošću prigušiti gotovo pun Mjesec. Ime su dobili po nekadašnjem zviježđu Zidni kvadrant (Quadrans muralis) koje je Međunarodna astronomska unija ukinula 1922.
Također 4. siječnja Zemlja je u perihelu, najbliže Suncu za ovu godinu. Od naše zvijezde dijelit će nas oko 147.099.586 kilometara, ili 0.9833 astronomske jedinice.
Prvi pun Mjesec u 2023. dolazi nam 7. siječnja. Službeno je pun* 8 minuta iza ponoći pa će se činiti punim i noć prije i noć poslije. Toga dana izlazi u 16:33, 10 minuta nakon zalaska Sunca. Bit će nešto manji nego inače jer je već sutradan u apogeju – najdalje od Zemlje. Tada ga neki zovu “minimjesecom” ili “mikromjesecom”.
* “Službeni” trenutak punog Mjeseca događa se kad je Mjesec, gledan sa Zemlje, točno nasuprot Suncu. To jest, kada mu se ekliptička dužina (longituda) razlikuje od Sunčeve za 180°.
Imena punih Mjeseca postala su dosta popularna posljednjih godina. Većina ih potječe od sjevernoameričkih plemena, ali ima tu i keltskih, anglosaksonskih, pa i neopoganskih utjecaja. Kako god, za siječanjski uštap uvriježilo se ime “vučji Mjesec”, po vukovima čije je zavijanje nekada ledilo krv u žilama za zimskih noći.
Mjesec je u posljednjoj četvrti 15. siječnja, a mlađak i dakle nevidljiv 21. siječnja. Gotovo u isto vrijeme bit će u perigeju (najbliže Zemlji) pa će to biti “supermlađak” ili kako se već pomodno zove.
Tijekom siječnja svi se planeti vidljivi golim okom, osim Merkura, nalaze na večernjem nebu. Venera i Saturn nisko su na jugozapadu nakon zalaska Sunca. Lijepo će ih biti vidjeti 22. siječnja u bliskoj konjunkciji, kada će biti razmaknuti manje od pola stupnja – manje od jednog Mjesečevog prividnog promjera. Potražite ih nisko na jugozapadu odmah nakon zalaska Sunca. Venera će biti vrlo sjajna, magnitude -4. Saturn će u početku biti teže naći na još svijetlom nebu; njegova će magnituda tada biti oko 1.
Dan kasnije, 23. siječnja, Venera i Saturn bit će malo dalje jedno od drugoga, ali će im se pridružiti tanak srp mladog Mjeseca, oko četiri stupnja istočno od Venere.
Jupiter i Mars još uvijek su dobro vidljivi. Jupiter je uvečer na pola puta do zenita na jugu-jugozapadu, a Mars na jugoistoku.
Mjesec je u prvoj četvrti 28. siječnja.
Krajem siječnja i početkom veljače na nebu ćemo moći vidjeti komet C/2022 E3 ZTF. U perihelu je 12. siječnja, a najbliže Zemlji 1. veljače, na udaljenosti od oko 42 milijuna kilometara. Očekuje se da bi mogao doseći 5. ili 6. magnitudu, dakle mogao bi biti vidljiv golim okom u idealnim uvjetima. Više informacija ovdje.
Veljača
Drugi pun Mjesec u godini dolazi nam 5. veljače. Toga dana izlazi u 16:34, pola sata prije zalaska Sunca. Sljedećeg dana izlazi u 17:41, gotovo pola sata nakon zalaska Sunca. Popularno je nazvan “snježnim Mjesecom”, prema nekoj tajanstvenoj pojavi koja je u nekadašnjim veljačama bila razmjerno česta. Bit će to drugi i posljednji “mikromjesec”, odnosno pun Mjesec blizu apogeja, u 2023.
Mjesec u prosjeku svaki dan izlazi oko 50 minuta kasnije nego prethodnog dana. No, to je samo prosjek i stvarna razlika znatno varira, ovisno o nagibu ekliptike i još par stvari. Opširnije (na engleskom)…
Mjesečeva posljednja četvrt na rasporedu je 13. veljače, a mlađak 20. veljače.
22. veljače imamo još jednu lijepu konjunkciju. Nisko na zapadu – jugozapadu nakon zalaska Sunca susreću se tanak mladi Mjesec te sjajni planeti Jupiter i Venera. Uhvatite ih prije 20 sati kada počinju zalaziti.
Mjesec će se 26. veljače naći blizu poznatog otvorenog skupa zvijezda Plejada (Vlašića) u Biku, na oko stupanj i pol kutne udaljenosti. Zbog razlike u sjaju to neće biti lako vidjeti golim okom.
Drugi mjesec u 2023. završavamo Mjesecom u prvoj četvrti, 27. veljače.
Ožujak
Jupiter i Venera vrlo su blizu nakon zalaska Sunca 1. i 2. ožujka. Dijelit će ih oko 40 lučnih minuta, malo više od prividnog Mjesečevog promjera; neće biti tako blizu kao što su bili Venera i Saturn u siječnju. No Jupiter je sjajniji od Saturna, a i nebo će biti tamnije pa bi ova konjunkcija vizualno mogla biti prilično upečatljiva. Možete ih naći na zapadu od sumraka do negdje 20 sati.
Posljednji pun Mjesec kalendarske zime dolazi nam 7. ožujka. Izlazi u 17:44, tri minute prije zalaska Sunca. Sljedećeg dana izlazi tek u 18:51, sat vremena nakon zalaska Sunca. Neformalno ime mu je “Mjesec crva” jer bi, priča kaže, u ožujku tlo omekšalo pa bi se pojavile gliste i drugi gmizavci.
Mjesec je 15. ožujka u posljednjoj četvrti. Izlazi oko 2 sata u noći i dočekuje nas ujutro kad se probudimo.
Proljetni ekvinocij ili ravnodnevica ove godine nastupa 20. ožujka u 22:25. Sunce toga dana izlazi ravno na istoku i zalazi na zapadu, a dan i noć traju gotovo jednako*. Zimi je kraj, dobro nam došlo proljeće.
* Trajanje dana i noći gotovo nikada nije sasvim jednako. Nekoliko je razloga za to: kutna veličina Sunca (kao trenutak izlaska uzima se gornji rub Sunca na horizontu), refrakcija svjetlosti (zbog čega Sunce vidimo iako je geometrijski još uvijek ispod horizonta) i brza promjena duljine dana oko ekvinocija (u to je doba godine svaki dan oko 3 minute i 17 sekundi dulji, odnosno kraći od prethodnoga). Zbog svega toga, najmanja razlika trajanja dana i noći događa se malo prije proljetnog i malo nakon jesenskog ekvinocija. Ove godine to će biti 18. ožujka kada će dan trajati 12 sati i 1 minutu te 26. rujna kada ćemo imati 11 sati i 59 minuta od izlaska do zalaska Sunca. Opširnije (na engleskom)…
Mjesec je mlad i nevidljiv 21. ožujka.
U ovo doba godine moguće je na večernjem nebu vidjeti zodijačku svjetlost. Kada se zapadno nebo smrači, vještiji promatrači mogu zamijetiti slabašan, blijedi sjaj trokutastog oblika kako se pruža od zapadnog obzora gore lijevo, duž ravnine ekliptike. To je zapravo blijedi odsjaj Sunčeve svjetlosti na prašini rasutoj Sunčevim sustavom. Nećete ju vidjeti iz gradova. U prošlosti, kad oko nas nije bilo toliko umjetnog svjetla, zodijačka svjetlost bila je lako uočljiva pojava – toliko da je prozvana “lažnom zorom” kada bi se vidjela ujutro prije svitanja.
Niz lijepih večernjih konjunkcija nastavlja se 23. i 24. ožujka. Prvo će se tanak, svega 5% osvijetljen Mjesec smjestiti na pola puta između Venere i Jupitera, nisko na zapadu nakon zalaska Sunca. To će možda biti malo teže vidjeti. Dan kasnije Mjesec se pridružuje Veneri; Artemida i Afrodita bit će simpatičan par na sumračnom nebu.
Ti će dani ujedno biti i lijepa prilika za vidjeti pepeljastu svjetlost. Ponekad, kad je Mjesec u obliku tankog srpa, vidimo i njegovu noćnu stranu, sasvim lagano osvijetljenu nekim blijedim sivkastim sjajem. To ga zapravo obasjava Zemlja. Sunčeva svjetlost odražava se od Zemlje, njenih oblaka i oceana i daje blijedu nijansu dijelu Mjeseca na kojem je noć. Poput mjesečine na Zemlji.
Mjesec je 29. ožujka u prvoj četvrti.
Travanj
Travanjski uštap dolazi nam 6. travnja. Pun Mjesec izlazi u 19:56, pola sata nakon zalaska Sunca. Prozvan je “ružičastim Mjesecom” po cvijeću zvanom plamenak (phlox, lat. plamen) koje u to doba godine cvate u divljinama Sjeverne Amerike i Rusije.
Uvečer 11. travnja imamo dva zanimljiva prizora. Prvo, to je vjerojatno najbolja prilika u godini za promatranje Merkura, najmanjeg planeta Sunčeva sustava. Budući da je najbliži Suncu, Merkur je uvijek nisko na nebu i često se izgubi u sjaju naše zvijezde. Par večeri prije i poslije 11. travnja moći će se vidjeti nisko na zapadu nakon zalaska Sunca. Kad se nebo dovoljno smrači bit će nekih 12 – 13 stupnjeva iznad horizonta, dovoljno za otprilike sat vremena promatranja.
Druga scena koja nas čeka 11. travnja odvijat će se na istom dijelu neba, samo malo više. Venera će te večeri biti blizu Plejada, oko dva stupnja istočno od ovog vrlo simpatičnog i lako vidljivog otvorenog skupa zvijezda. Bit će to zgodna prilika i za fotografiranje.
Mjesec je 13. travnja u posljednjoj četvrti.
Mlađak nam dolazi 20. travnja. Dogodit će se i hibridna pomrčina Sunca – kombinacija prstenaste i potpune. Vidjet će ju stanovnici Indonezije, Australije i Istočnog Timora, kao i turisti koji se tamo zateknu.
U noći s 22. na 23. travnja očekuje se vrhunac aktivnosti pljuska meteora Lirida. Obično ih ima 10 – 15 po satu, dakle ništa spektakularno. Čini se da “buknu” svakih 60 godina. Zadnji put je to bilo 1982. pa ćemo još malo pričekati. Kao zanimljivost, povijesni zapisi o njima najstariji su od svih suvremenih pljuskova meteora.
23. travnja Mjesec će proći blizu Venere na večernjem nebu. Družit će se na razmaku od oko dva stupnja.
Mjesec je 27. travnja u prvoj četvrti.
Svibanj
Proljeće i prvi dio ljeta 2023. bit će u znaku Venere, sjajne “zvijezde” Večernjice koja će vladati večernjim nebom. Venera je, poslije Sunca i Mjeseca, najsjajnije nebesko tijelo. Dovoljno je sjajna da baca sjene koje je moguće zabilježiti fotoaparatom. Venera 3. svibnja doseže svoju najveću kutnu visinu nad obzorom u godini i svakako će biti upečatljiva u tjednima prije i poslije toga. Očekujemo ponešto izvještaja o NLO-ima u to vrijeme, pogotovo kasnije u lipnju i srpnju kada će biti još sjajnija i malo niže nad obzorom. Uvijek ih bude kad se Venera dobro vidi.
Pun Mjesec dolazi nam 5. svibnja. Izlazi u 20:06, točno u minutu sa zalaskom Sunca – rijetko poklapanje. Službeni trenutak uštapa (vidi objašnjenje gore na ovoj stranici) svega je 32 minute prije njegovog izlaska na nebu Koprivnice. Dogodit će se i pomrčina Mjeseca, ali samo polusjenska (penumbralna) – Mjesec će dijelom proći kroz Zemljinu polusjenu, što je jedva, ako uopće, vidljivo golim okom. Osim toga, pomrčina će već biti u tijeku kada će Mjesec izaći, a tada je i inače crveniji i smanjenog sjaja, pa s obzirom na sve to nećemo vidjeti ništa posebno. Detalje o pomrčini možete pronaći ovdje (PDF).
12. svibnja Mjesec je u posljednjoj četvrti, a 19. svibnja je u fazi mlađaka.
Venera i četiri dana star Mjesec opet će biti simpatičan par na večernjem nebu nakon zalaska Sunca 23. svibnja.
Prva četvrt Mjeseca dolazi nam 27. svibnja.
Lipanj
Lipanj označava početak razdoblja u kojem možemo vidjeti noćne svijetleće (noktilucentne) oblake. Nekada vrlo rijetki, u posljednje su vrijeme skoro pa uobičajena pojava. Najviši su oblaci u Zemljinoj atmosferi. Vide se zato jer ih na 80-ak kilometara visine još uvijek obasjava Sunce dok je oko promatrača na tlu već noć i svi drugi oblaci odavno su u sjeni. Prošle su se godine vidjeli jednom ili dvaput pred zoru, nije bilo fantastičnih predstava kao 2020. i 2019. Potražite ih 45 ili više minuta nakon zalaska Sunca, ili naravno prije izlaska. Obično se najbolje vide kad je Sunce između 6 i 16 stupnjeva ispod obzora, znači od 35 do 90 minuta nakon zalaska Sunca. Izgledat će kao plavičasti pramenovi nisko nad sjeverozapadnim obzorom uvečer, sjeveroistočnim ujutro.
Mars više nije tako sjajan kao što je bio početkom godine. Magnitude 1.6, izgleda poput neke crvenkaste zvjezdice na zapadnom nebu nakon zalaska Sunca. No, 3. lipnja bit će zgodan predmet promatranja dalekozorom ili malim teleskopom jer će biti vrlo blizu otvorenog skupa zvijezda M44, poznate “Košnice” u zviježđu Raka. Potražite ga nakon zalaska Sunca, što je u ovo doba godine već kasno navečer.
4. lipnja dolazi nam pun Mjesec. Bit će nam nešto bliže od prosjeka, ali još uvijek ne dovoljno da bi ga mediji prozvali supermjesecom. Bez brige, slijede nam dva ili četiri supermjeseca, ovisno o definiciji*. Lipanjski pun Mjesec naziva se “jagodni Mjesec” ili “Mjesec jagoda” i izlazi u 21:39, sat vremena nakon zalaska Sunca. Dan ranije izlazi u 20:21, oko 15 minuta prije izlaska Sunca.
* Supermjesec nije astronomski termin i zapravo je potekao iz astrologije. Ne postoji neka općeprihvaćena astronomska definicija koji je pun Mjesec “supermjesec”, a koji nije. Izvorna definicija, koju je primjerice prihvatio poznati astronom Fred Espenak, glasi da je to pun Mjesec koji je unutar 90% od udaljenosti perigeja. Po njoj, 2023. ima četiri supermjeseca. Stranica timeanddate.com, s druge strane, supermjesecima smatra one bliže od 360.000 km i po tome 2023. ima dva supermjeseca, oba u kolovozu. Mi ćemo se ovdje prikloniti Espenaku, no valja naglasiti: supermjesec nije nikakva strašno posebna pojava. Da, oko 14% je veći i oko 30% sjajniji, ali ne od prosjeka nego od druge krajnosti, kad je u apogeju (“minimjesec” ili “mikromjesec”). Velika većina ljudi ne bi primijetila razliku.
Iste večeri, 4. lipnja, Venera je u najvećoj istočnoj elongaciji. To znači da je, gledana sa Zemlje, na samom rubu elipse svoje orbite, odnosno prividno najdalje od Sunca koliko može biti. Nije toliko visoko na nebu kao što je bila početkom svibnja pa je i nešto kraće vidljiva nakon zalaska Sunca, ali sve je bliže Zemlji i sjaj joj se postupno povećava. Kao što je ranije navedeno, u to doba godine vjerojatno će biti izvještaja o “letećim tanjurima”.
10. lipnja Mjesec je u posljednoj četvrti.
13. i 14. lipnja Venera će biti blizu otvorenog skupa M44 – “Košnice”, kao što je to 11 dana ranije bio Mars.
Mjesec i Jupiter u lijepoj su konjunkciji pred zoru 14. lipnja. Ranoranioci ih mogu vidjeti na razmaku od oko 50 lučnih minuta.
Mjesec je mlad i nevidljiv 18. lipnja.
Dani oko mlađaka u ovo su doba godine povoljno vrijeme za promatranje i fotografiranje najsjajnijeg dijela Mliječne staze. Najgušći dio naše galaksije pojavljuje se već iza 22 sata i vidljiv je cijele noći na južnom nebu. Tamo se nalaze zviježđa Strijelca i Škorpiona, bogata zvjezdanim skupovima i maglicama. U tamnoj ljetnoj noći velik je užitak “krstariti” tim dijelom neba malim teleskopom ili dalekozorom. A mogu se napraviti i lijepe kombinacije astrofotografija i noćnih krajolika.
Solsticij ili suncostaj dolazi nam 21. lipnja u 16:58. Počinje ljeto, dan je najdulji, a noć najkraća. Konkretnije, u Koprivnici tada imamo 15 sati i 47 minuta od izlaska do zalaska Sunca. Ne računajući razdoblja sumraka (građanski, nautički i astronomski), prave noći na solsticij imamo svega 2 sata i 42 minute. Najraniji izlazak Sunca imamo tjedan dana uoči solsticija, od 13. do 17. lipnja, kada Sunce izlazi u 5:00. Najkasniji zalazak dolazi malo nakon samog solsticija, od 23. do 29. lipnja, kada Sunce za horizontom nestaje u 20:48.
Mjesec, Mars i Venera druže se na večernjem nebu 21. i 22. lipnja.
Mjesec je 26. lipnja u prvoj četvrti.
Srpanj
Prvi ovogodišnji pun Mjesec u perigeju (medijski: supermjesec) dolazi nam 3. srpnja. Izlazi u 21:31, 40 minuta nakon zalaska Sunca. Dan ranije izlazi u 20:28, 20 minuta prije zalaska Sunca. Srpanjski uštap zove se Mjesec srndaća, a druga su mu imena još Mjesec sijena i Mjesec grmljavine. Po Espenakovoj definiciji to je supermjesec jer je unutar 90% od udaljenosti perigeja. Bilo kako bilo, pun Mjesec daje posebnu čaroliju toploj ljetnoj noći kada onako velik i sjajan plovi nisko nad obzorom.
Zemlja je 4. srpnja u afelu – najdalje od Sunca za ovu godinu (152.096.155 km).
Venera 9. srpnja doseže svoj maksimum sjaja na večernjem nebu za ovu godinu. Magnitude -4.5, bit će ju nemoguće promašiti na zapadu nakon zalaska Sunca. Sve je bliže Zemlji pa je time sve veća, ali joj se faza smanjuje: gledana teleskopom, jasnog je srpastog oblika i taj srp postaje sve tanji. Veneru se dalekozorom ili teleskopom može vidjeti i usred bijela dana, ali uz ogroman oprez da ne uperite instrument slučajno u Sunce. Nikome ne treba pasti na pamet ni pokušati to ako Sunce nije sigurno skriveno iza neke zgrade ili druge prepreke. Puno ju je ugodnije promatrati nakon zalaska Sunca pa sve do iza 22 sata, kada tih dana zalazi.
Mjesec je 10. srpnja u posljednjoj četvrti i ide prema mlađaku koji je na rasporedu 17. srpnja. Time se otvara još jedan period noći bez mjesečine kada se može uživati u Mliječnoj stazi i objektima dubokog svemira.
Tri planeta – Merkur, Venera i Mars – lijepo se grupiraju s tankim mladim Mjesecom 19. i 20. srpnja. No, bit će vrlo nisko na zapadu brzo nakon zalaska Sunca i neće ih biti baš lako vidjeti. Venera je vrlo sjajna, Merkur je također dosta sjajan, ali je i najbliže Suncu od svih navedenih, a Mars je sad već oko 2. magnitude i bit će ga teško nazrijeti u sjaju sumraka. Trebat će vam vrlo, vrlo nizak zapadni – sjeverozapadni horizont… najbolje neka vodena površina.
Mjesec je 26. srpnja u prvoj četvrti i ponovno počinje smetati osjetljivijim promatranjima.
Krajem srpnja i početkom kolovoza Venera se gubi u Sunčevu sjaju. Za koji tjedan pojavit će se s druge strane, na jutarnjem nebu, kao zvijezda Danica.
Kolovoz
Kolovoz se ove godine ističe po tome što ima dva puna Mjeseca. Time se onaj drugi zove “plavi Mjesec”, iako to možda nije sasvim točno. Također, oba spadaju u kategoriju supermjeseca jer su blizu perigeja. Prvi je na rasporedu već 1. kolovoza i zove se – pazite sad – Mjesec jesetre (kečige), ribe koje tada valjda puno ima u sjevernoameričkim jezerima. Nama bi ovdje više odgovarala keltska, anglosaksonska i druga sjevernoeuropska imena: Mjesec risa, Žitni Mjesec, Mjesec (zelenog) kukuruza ili pak Mjesec munja. Sve po redovnim pojavama u ovo doba godine, uz mogući izuzetak risa.
Tjedan dana kasnije, 8. kolovoza, Mjesec je u posljednjoj četvrti. To je dobra vijest zbog toga što…
… pljusak meteora Perzeida doseže svoj maksimum u noći s 12. na 13. kolovoza. Mjesec neće smetati jer će biti tanak srp, slabijeg sjaja i izlazi tek poslije 2 u noći. Perzeidi obično pruže dobru predstavu, u povoljnim uvjetima prosječan promatrač u dva-tri sata promatranja može ih nabrojati više od stotinu.
Mlađak je 16. kolovoza. Pravi je čas za uživanje u čarima ljetnog neba bez mjesečine.
24. kolovoza Mjesec je u prvoj četvrti. Nalazit će se u zviježđu Škorpiona, dosta blizu sjajnog Antaresa. Iz dijela Sjeverne Amerike te će se noći vidjeti i okultacija Antaresa – Mjesec će ga zakloniti. Kod nas sve redovno.
Saturn je tijekom godine bio dosta sramežljiv što se večernjeg neba tiče, ali sada nastupa njegovo doba. 27. kolovoza je u opoziciji: izlazi sa zalaskom Sunca i vidljiv je cijele noći. U to je vrijeme u najpovoljnijem položaju za promatranje.
Drugi kolovoški pun Mjesec stiže nam 31. kolovoza. Na udaljenosti od 357.341 km bit će to Zemlji najbliži, time i prividno najveći supermjesec 2023. Izlazi u 20:08, pola sata nakon zalaska Sunca, i to će zasigurno biti divan prizor. Budući da je to drugi uštap u kalendarskom mjesecu, ponekad se zove “Plavi Mjesec”*. Naravno, neće biti zbilja plave boje.
* Izvorna definicija “plavog Mjeseca” glasila je da je to treći uštap u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. U novije vrijeme taj se naziv uvriježio za drugi pun Mjesec u jednom kalendarskom mjesecu. Opširnije (na engleskom)…
Rujan
Mjesec je 7. rujna u posljednjoj četvrti. Time počinje posljednja ovogodišnja prilika za promatranje i fotografiranje središnjeg dijela Mliječne staze na večernjem nebu, kao i drugih objekata dubokog svemira.
Mlađak je 15. rujna. Nakon toga Mjesec se vraća na večernje nebo te završava razdoblje iz prethodnog odlomka.
18. rujna Venera je ponovno na vrhuncu sjaja, ali ovoga puta na jutarnjem nebu, prije zore. Izlazi oko 3:30 i kao zvijezda Danica sjajan je vjesnik novog dana.
Mjesec je 22. rujna u prvoj četvrti. Istoga dana Merkur je u najvećoj zapadnoj elongaciji, donekle povoljnom položaju za promatranje na jutarnjem nebu. Ipak, samo je 15-ak stupnjeva iznad horizonta prije izlaska Sunca pa ga neće biti baš lako vidjeti.
Ekvinocij je 23. rujna u 8:50. Ljeto završava, jesen počinje. Dan i noć traju otprilike jednako (ne sasvim, kao što je objašnjeno ranije), Sunce izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu*. Dan i noć najbliže će jednakom trajanju biti tri dana kasnije, 26. rujna.
* Tijekom godine, točke izlazaka i zalazaka Sunca mijenjaju se kako se mijenja i kutna visina Sunca. Od proljetnog ekvinocija zalazak Sunca pomiče se prema sjeverozapadu, zatim na solsticij “zastaje” (otuda suncostaj) i kreće natrag. Od jesenskog ekvinocija ide prema jugu, na jugoistoku zastaje na zimski solsticij i sve ispočetka. Isto vrijedi i za izlazak Sunca koji varira između sjeveroistoka ljeti i jugoistoka zimi.
Mjesec je pun 29. rujna i to je onaj poznati “Žetveni Mjesec” (Harvest Moon), odnosno uštap najbliži jesenskom ekvinociju. Ujedno je i posljednji ovogodišnji supemjesec, na oko 361.500 km od Zemlje. Izlazi u 18:49, 12 minuta nakon zalaska Sunca i to bi trebalo biti prilično lijepo za vidjeti. Lijep će biti izlazak i idućeg dana, pola sata nakon što Sunca nestane.
Listopad
Mjesec je 6. listopada u posljednjoj četvrti.
Mlađak nam dolazi 14. listopada. Dogodit će se i prstenasta pomrčina Sunca, najbolje vidljiva iz Srednje Amerike.
19. listopada Venera doseže svoju najveću kutnu visinu na jutarnjem nebu. Vrlo je upečatljiva i pozdravlja ranoranioce. Pet dana kasnije u zapadnoj je elongaciji, prividno najdalje od Sunca na Zemljinom nebu.
22. listopada Mjesec je u prvoj četvrti.
Mjesec je pun 28. listopada, a tada imamo i djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Skromnu, doduše: na vrhuncu pomrčine, u 22:15, samo 12% Mjesečeva diska bit će u Zemljinoj sjeni. No, i to je bolje od polusjenske pomrčine koju (ni)smo vidjeli u svibnju. Ova sramežljiva pomrčina, dakle, počinje u 20:03 kada Mjesec ulazi u polusjenu. U 21:36 Mjesec počinje ulaziti u Zemljinu sjenu. Maksimum pomrčine je u 22:15. Mjesec napušta sjenu u 22:53 i polusjenu u 0:27.
Što se tiče tog uštapa, izlazi u 17:31, 15 minuta prije zalaska Sunca. Bit će razmjerno blizu Zemlji pa time i prividno velik (32 i pol lučne minute), ali nedovoljno da bi se kvalificirao za supermjesec. Idućeg dana izlazi u 16:55*, 11 minuta nakon zalaska Sunca. Zove se “Lovački Mjesec”, a druga su mu imena još bila “Mjesec padanja lišća” (heh) i “Mrazni Mjesec”. Neopogani ga zovu “Mjesecom krvi”, što pak nema veze s “krvavim Mjesecom” u kontekstu pomrčine Mjeseca.
* Završava ljetno računanje vremena (ako se pomicanje kazaljki do tada ne ukine).
Studeni
Jupiter je 3. studenog u opoziciji. Izlazi u suton, na nebu je cijele noći i u optimalnom je položaju za promatranje. Počinje njegova vladavina večernjim nebom.
5. studenog posljednja je Mjesečeva četvrt.
Zanimljivu pojavu moći ćemo vidjeti, ali samo propisnom opremom i uz nekog iskusnog promatrača, 9. studenog. Dogodit će se okultacija Venere: Mjesec će zakloniti susjedni nam planet. Kvaka je u tome da će se to odviti na danjem nebu, u 11:11. Venera će se ponovno pojaviti, s druge strane Mjeseca, u 12:27. Venera je dovoljno sjajna da se može vidjeti danju, a tanak, 15% osvijetljen Mjesec bit će razmjerno lako naći. Trebat će vam dalekozor ili mali teleskop. NE IGRAJTE SE S OČIMA, ako planirate ovo promatrati pobrinite se da vam je Sunce sigurno zaklonjeno iza neke prepreke i da ne možete optički instrument uperiti u njega čak i da hoćete.
Mlađak je 13. studenog. Istog dana Uran je u opoziciji pa tko želi može ga vidjeti dalekozorom ili malim teleskopom. Magnitude 5.6, Uran je teoretski vidljiv golim okom, ali samo iz najtamnijih predjela.
18. studenog na redu su Leonidi, pljusak meteora koji obično nije ništa posebno. Svake 33 godine, međutim, ovi meteori potekli od kometa Tempel-Tuttle mogu napraviti spektakularnu predstavu s nekoliko stotina, pa i tisuća, meteora po satu. 2023. neće biti ta godina. Prema aktualnim predviđanjima, sljedeća meteorska oluja Leonida mogla bi se dogoditi desetljeće kasnije, 2033. godine. Tko živ… Uglavnom, maksimum aktivnosti Leonida vjerojatno će biti skroman i dogodit će se negdje pred zoru 18. studenog.
Mjesec je 20. studenog u prvoj četvrti, blizu mu je Saturn.
Predzadnji pun Mjesec 2023. godine dolazi nam 27. studenog. Izlazi u 15:54, 15 minuta prije zalaska Sunca. Sljedećeg dana izlazi u 16:36, 26 minuta nakon što Sunca nestane. U folkloru, više modernom nego starom, zove se “Mjesec dabrova” ili “Dabrov Mjesec”. Bit će da se dabrovi u to doba godine pripremaju za zimu.
Prosinac
Posljednji mjesec u godini počinjemo posljednjom posljednjom četvrti Mjeseca, 5. prosinca.
Mlađak je 13. prosinca. Noći oko tog datuma bit će mračne i kao stvorene za uživanje u čarima dubokog zimskog neba u ledenim, bistrim noćima. Hahaha, bit će vjerojatno oblačno uz maglu i 8°C.
Te noći, s 13. na 14. prosinca, očekujemo maksimum aktivnosti Geminida, ponajboljeg pljuska meteora u godini. Perzeidi su popularniji jer je provesti nekoliko sati pod vedrim noćnim nebom puno ugodnije u kolovozu nego u prosincu. No, Geminidi su vrlo zahvalni za promatranje. Ima ih puno (100 – 120 po satu u idealnim uvjetima), relativno su spori i sjajni. Vrhunac se očekuje u drugom dijelu noći i prema svitanju. Mjesec neće smetati, ali – nastavno na prethodni odlomak – možda je pretjerano očekivati vedro nebo u ovo doba godine. Inače, Geminidi su zanimljivi i po tome što su se prvi put pojavili razmjerno nedavno, 1862. godine. Neki astronomi smatraju da su iz godine u godinu sve brojniji.
Mjesec je 19. prosinca u prvoj četvrti.
Solsticij nam stiže 22. prosinca u 4:28. Počinje zima, godišnje doba koje u našim krajevima meteorološki gotovo više i ne postoji. Sunce tog dana staje na svom pomicanju prema jugu i lagano se počinje vraćati, svakim danom mrvicu više na nebu. Dani polako ponovno postaju dulji. Na dan zimskog solsticija u Koprivnici imamo svega 8 sati i 37 minuta od izlaska do zalaska Sunca. Najraniji zalazak Sunca već je prošao, u 16:06 između 7. i 14. prosinca, a najkasniji izlazak, u 7:35, čeka nas na samom kraju godine i u prvih par dana sljedeće.
Godinu završavamo punim Mjesecom 27. prosinca. Izlazi u 16:15, dvije minute nakon zalaska Sunca, i zove se “Hladni Mjesec” – nije potrebno objašnjenje.
To je manje-više to što se može predvidjeti od astronomskih događanja u 2023. godini. Naravno, puno ovih pojava nećemo vidjeti zbog naših prijatelja oblaka. No, možda se ukaže i nešto neočekivano, poput nekog kometa ili nove. Ostaje nam vidjeti. Vedro nebo!
