Komet ZTF (C/2022 E3) bit će vidljiv na našem nebu tijekom siječnja i veljače. Ovih noći moguće ga je opaziti manjim teleskopom ili fotografskim tehnikama prije zore, u zviježđu Sjeverne krune. U perihelu će biti 12. siječnja, a najbliže Zemlji 1. veljače, na udaljenosti od oko 42 milijuna kilometara. Tada će vjerojatno biti na granici vidljivosti golim okom.
Stoga su najave o “spektakularnom kometu” koji “nije viđen 50.000 godina” pretjerane. Istina je da se s kometima nikad ne zna; kako je to lijepo sročio David H. Levy, kometi su kao mačke: imaju rep i rade što ih je volja. Odličan primjer toga je komet Holmes iz 2007. No, ako će ZTF nekim slučajem i nadmašiti očekivanja, u ovom je trenutku to puno prerano najavljivati. Svakako je prerano za fraze poput “jedinstven prizor” i “nebeski spektakl” u medijima i na društvenim mrežama. (Svi astronomi svijeta nadaju se da to nije točno, ali…).
Komet vidljiv golim okom relativno je rijetka pojava. Ipak, pojave se tu i tamo. Zadnjih godina bilo ih je nekoliko, no šira ih se javnost ne sjeća jer su bili tek mutne zelenkaste mrljice. Ni blizu predstavi kakvu je 2020. priredio NEOWISE ili 1997. Hale-Bopp. Po svemu sudeći, komet ZTF impresionirat će jedino astronome. Vidljiv golim okom i spektakularan, naime, dvije su vrlo različite stvari.
Komet ZTF neće biti novi NEOWISE. Najvjerojatnije.
Komet ZTF, punom dezignacijom C/2022 E3, otkriven je u ožujku prošle godine. ZTF je akronim za Zwicky Transient Facility, kalifornijski projekt koji snima cijelo sjeverno nebo svaka dva dana. Riječ je o dugoperiodičnom kometu: za jednu orbitu treba mu oko 50.000 godina. Stoga, da, ljudska civilizacija još ga nije vidjela. Ali s kometima to nije nimalo čudno.
Također, ovo bi mu mogao biti posljednji posjet Suncu i Zemlji. Prema najnovijim proračunima, putanja mu je parabolična i nakon ovog prolaska unutarnjim Sunčevim sustavom više se neće vratiti. S obzirom na orbitu od 50 tisućljeća, to je stanovništvu Zemlje manje važno.
Kako se komet približava Suncu, zračenje naše zvijezde “otpuhuje” s njega čestice plina, leda i prašine. To oblikuje svojevrsnu atmosferu, komu, oko kometa. Ako materijala ima dovoljno, komet će za sobom ostavljati dugačak, sjajan rep.
ZTF zasad ima malenu zelenkastu komu i relativno širok, kratak rep. Nalazi se u Sjevernoj kruni i penje se prema Malom medvjedu. Od 16. siječnja postat će nam cirkumpolaran (vidljiv cijele noći). Iz noći u noć brzo će se dizati prema Sjevernjači. U to vrijeme, prema kraju siječnja i početkom veljače, trebao bi biti najbolje vidljiv.
Položaj kometa možete pratiti na ovoj poveznici ili u nekom virtualnom planetariju poput Stellariuma.
Kako će izgledati komet ZTF
Ako se ništa dramatično ne promijeni, komet ZTF u drugoj polovini siječnja postat će vidljiv golim okom. Trebao bi doseći 5. ili 6. zvjezdanu veličinu. Ljudsko oko može razabrati nebeska tijela do otprilike 6. zvjezdane veličine, ali u idealnim uvjetima. To podrazumijeva vrlo tamno i bistro nebo, podalje od gradova i drugih svjetala.
Osim toga, komet neće biti točkasti izvor svjetlosti, poput zvijezda. Njegov će sjaj biti raspršen u magličastu mrlju, a ne koncentriran u jednom mjestu. Drugim riječima, umjesto da bude točkast bit će difuzan, kao neka maglica. Znači da će ta njegova peta ili šesta magnituda biti raspršena na veće područje. Možda će ga biti lakše spaziti tehnikom “gledanja pokraj” (averted vision) – promatranjem perifernim vidom, biti koncentriran na objekt, ali držeći ga malo pokraj središta vidnog polja. Pomoći će dalekozor ili mali teleskop.
Treba uzeti u obzir i mjesečinu. Mlađak je 21. siječnja, nakon toga Mjesec se pojavljuje na večernjem nebu te je iz večeri u večer sve sjajniji. 28. siječnja je u prvoj četvrti, a tjedan dana nakon toga je pun. Njegov će sjaj prigušiti ionako blijedu pojavu kometa.
Ukratko, ZTF bi trebao izgledati otprilike poput Wirtanena iz prosinca 2018. (slika dolje). Ako se ništa dramatično ne promijeni.
